Nacionalni dan borbe protiv nasilja nad ženama svake godine obilježavamo 22. rujna, u spomen na 1999. godinu kada su na Općinskom sudu u Zagrebu tijekom brakorazvodne parnice tri žene ubijene, a jedna je teško ozlijeđena. Na taj dan posebno pokušavamo senzibilizirati i osvijestiti društvo o problemu i neprihvatljivosti bilo kojeg oblika nasilja nad ženama.
Nasilje nad ženama, koje obuhvaća kaznena djela kao što su seksualno zlostavljanje, silovanje i „obiteljsko nasilje”, povreda je temeljnih prava žena u pogledu dostojanstva, jednakosti i pristupa pravosuđu. Rezultati istraživanja agencije FRA, provedenog u zemljama diljem Europske unije, ukazuju na uznemirujuće podatke: svaka treća žena doživjela je fizičko i/ili seksualno nasilje od svoje 15. godine života, svaka peta žena doživjela je uhođenje, a svaka druga žena doživjela je jedan ili više oblika seksualnog uznemiravanja.
Utjecaj nasilja dalekosežan je; ne utječe samo na žene koje su žrtve i na koje nasilje ostavlja teške psihofizičke posljedice (nisko samopouzdanje, agresija, depresija, ovisnost o raznim opijatima i suicidalnost), već i na njihove obitelji, prijatelje i društvo u cjelini. Istraživanje koje je provedeno 2003. godine pokazalo je poražavajuće rezultate da je najmanje 29% žena u Republici Hrvatskoj doživjelo neki oblik fizičkog zlostavljanja, odnosno da je svaka četvrta žena u Hrvatskoj žrtva nekog od fizičkih oblika nasilja u obitelji. Svjetska statistika o obiteljskom nasilju govori da preko 80% nasilja nad ženama vrše njihovi partneri, od toga njih 72% tvrdi da nasilje traje više godina, a 52% navodi kako nasilje doživljava svakodnevno (Ajduković, Pavleković 2000).
Nasilje nad ženama društveni je problem o kojem je potrebno otvoreno i javno govoriti, predstavlja kršenje temeljnih ljudskih prava te kao takav označava problem koji iziskuje međusobnu suradnju i aktivnost društva i institucija koje se bave problematikom nasilja nad ženama. Usvajanje i primjena Zakona o zaštiti od nasilja u obitelji, Kaznenog zakona, Obiteljskog zakona, Nacionalne strategije zaštite od nasilja u obitelji, Protokola o postupanju u slučaju nasilja u obitelji te Protokola o postupanju u slučaju seksualnog nasilja u Republici Hrvatskoj primjer je koji pokazuje kako je nasilje nad ženama problem čija je važnost aktivnog rješavanja prepoznata na svim razinama vlasti. Unatoč značajnom napretku koji je u Hrvatskoj postignut u suzbijanju nasilja nad ženama, što potvrđuju evidentirane brojke iz 2019. godine koje ukazuju na kontinuirani pad broja slučajeva obiteljskog nasilja od oko 10 posto godišnje u odnosu na prijašnje godine, potrebno je uložiti daljnje napore u suzbijanju i odgovarajućem sankcioniranju nasilja, a što uključuje osposobljavanje uključenih nadležnih aktera, posvećeni rad na osvješćivanju ovog društvenog problema te osiguranje dostupnosti informacija o mogućnostima zaštite, pomoći i podrške žrtvama različitih oblika nasilja.
Valja napomenuti kako je od početka pandemije korona virusa naglo porastao broj prijavljenih slučajeva ne samo nasilja nad ženama, nego i svih drugih oblika nasilja iza zatvorenih vrata doma. Ukoliko ste žrtva nasilja, prijavite nasilje policiji ili državnom odvjetništvu. Zatražite pomoć i podršku od nas. Pružit ćemo vam psihosocijalnu podršku i pomoć, pratnju na sud i ostale institucije, praktične i tehničke informacije, informacije o pravima, pravno i psihološko savjetovanje. Nazovite nas na 020/ 311-625, pišite nam na info@desa-dubrovnik.hr ili na facebook stranicu: Podrška žrtvama i svjedocima u DNŽ.
Tekst pripremila volonterka DEŠE: Tina Mehičić