Obiteljsko nasilje veliki je društveni problem. Podaci ukazuju da broj prijavljenih slučajeva obiteljskog nasilja stalno raste, no on je i dalje u odnosu na stvarnu rasprostranjenost obiteljskog nasilja relativno nizak. Rast broja prijava često se tumači kao porast povjerenja u sustav i porast svijesti o potrebi prijave nasilja. S druge strane, činjenica da velik broj slučajeva ostane neprijavljen ukazuje na snažnu stigmatizaciju ovog problema, ali i na probleme unutar sustava koji se njime bavi i nedostatne mehanizme zaštite koji izazivaju nepovjerenje kod žrtava. Osim ovih generalnih problema koji su prisutni na razini RH, Dubrovačko-neretvanska županija ima i svoje specifičnosti koji cijeli proces čine još težim, a tiču se geografskih obilježja (prometne izoliranosti, raspršenosti i raznolikosti područja, otoka …), nedostatka prostora i visokih cijena nekretnina, nedovoljnog broja servisa za pomoć i podršku žrtvama, nedostatka edukativnih programa, nedostatku specijaliziranih organizacija i materijalnih sredstava, nedovoljno razvijenog sustava potpore žrtvama prije i tijekom sudskog procesa te nakon njega u smislu sustavne podrške u stambenom zbrinjavanju, psihosocijalnom tretmanu itd.
Naše istraživanje stoga ima za cilj dobiti široki uvid u cjelokupnu sliku stanja ove problematike na području Dubrovačko-neretvanske županije. Svrha istraživanja je dobiti podatke koji mogu poslužiti kao uporište za projekte i programe unaprjeđenja sustava. Specifična istraživačka pitanja odnose se na rasprostranjenost nasilja u obitelji na području Dubrovačko-neretvanske županije, dostupnost i rasprostranjenost servisa za podršku i pomoć žrtvama nasilja u obitelji (općenito i na području otoka i doline dolina Neretve posebno),prava i vrste usluga koja su žrtvama dostupni, broj žrtava (njihov spol, dob, koliko ih ima djecu, koliko ih je uzdržavano, primaju li alimentaciju), broj prekršajnih i kaznenih postupaka na sudu zbog obiteljskog nasilja, prosječno trajanje postupka. Nadalje nas zanima odnos institucija prema žrtvama, predrasude s kojima se susreću žrtve, ali i stručnjaci, problemi unutar sustava i to iz percepcije stručnih osoba koje rade sa žrtvama nasilja, eventualna manjkavost postojećih propisa, specifične usluge određenih institucija, suradnja među institucijama uključenima u proces (formalna i neformalna), postojanje posebnih usluga za pružanje pomoći djeci i maloljetnicima te žrtvama seksualnog nasilja, kapaciteti sigurne kuće i njezino funkcioniranje i dostupnost, procesi supervizije i intervizije unutar sustava…
Istraživanje se temelji na kvalitativnoj metodologiji, odnosno provođenju polustrukturiranih intervjua s različitim dionicima koji u sustavu dolaze u doticaj sa žrtvama obiteljskog nasilja u Dubrovačko-neretvanskoj županiji. Metodologija je odabrana s ciljem da dobijemo sadržajno bogate podatke koji će ukazivati na najveće manjkavosti sustava općenito i problematike u Dubrovačko-neretvanskoj županiji posebno, i to od osoba koje rade u praksi. Uzorak za istraživanje stoga će biti sačinjen od osoba iz širokog spektra područja, od školstva, zdravstva, sudstva, policije, civilnih organizacija itd., a koje u svom radu dolaze u kontakt sa žrtvama obiteljskog nasilja. Metoda uzorkovanja odvijati će se po principu namjernog uzorkovanja i metode snježne grude. Provedba istraživanja i analiza podataka odvijat će se u skladu s najvišim etičkim i međunarodno prihvaćenim standardima znanstvenog istraživanja pri čemu će se zaštititi prava i dobrobit sudionika te drugih osoba na koje bi istraživanje moglo utjecati. U tom smislu će se čuvati anonimnosti sugovornika, a svi prikupljeni materijali bit će pohranjeni na siguran način i dostupni samo glavnoj istraživačici.
Nadamo se da će podaci dobiveni provedbom ovog istraživanja biti korak u smjeru učinkovitije pomoći žrtvama obiteljskog nasilja na području naše županije, ali i boljem razumijevanju cjelokupne problematike s kojom se stručnjaci iz različitih područja susreću u rješavanju ovog problema.
Istraživanje se provodi u sklopu programa „Mreža OCD-ova: Suradnjom do kvalitete ” te projekta PowerON-a, kojeg financijski podržava Ministarstvo rada, mirovinskog sustava obitelji i socijalne politike.