Seksualno nasilje je u zakonodavstvu Republike Hrvatske definirano kao kazneno djelo protiv spolne slobode, u Kaznenom zakonu (NN 126/19). Kaznena djela protiv spolne slobode se dijele na: silovanje, bludne radnje, spolno uznemiravanje i prostituciju.
Seksualno nasilje je ozbiljan društveni problem. Obilježavaju ga rasprostranjenost i neprepoznatljivost zbog njegovog neprijavljivanja od strane žrtve. Seksualno nasilje se događa svakome, bez obzira na spol, dob, rasu,… Ipak, najčešće žrtve seksualnog nasija su žene i djeca. Prema istraživanjima 1 od 5 žena doživi silovanje. 1 od 2 žene i 1 od 5 muškaraca će preživjeti jedan od oblika seksualnog nasilja u životu. (Mamula, M., Ženska soba)
Žrtve se jako rijetko odlučuju prijaviti ovaj oblik nasilja nadležnim institucijama zbog raznih razloga, najprije straha i predrasuda. Te predrasude dodatno viktimiziraju žrtvu ovog oblika nasilja. Predrasude minimaliziraju preživljeno nasilje, okrivljuju žrtve, skidaju odgovornost s okrivljenika (Mamula, M., Ženska soba).
Agencija Europske unije za temeljna prava (FRA) objavila je 2014. godine dokument kojim je predstavila rezultate istraživanja nasilja nad ženama diljem Europske unije. Rezultati istraživanja pokazuju da je 11% žena doživjelo neki oblik seksualnog nasilja od 15. godine života od strane partnera ili od neke druge osobe. Neke žene tvrde da su doživjele jedan oblik seksualnog nasilja dok druge navode da su doživjele više oblika seksualnog nasilja.
Preko 80% počinitelja su poznati žrtvi. To su najčešće: intimni partneri, članovi obitelji, prijatelji. Veći rizik za postati žrtvom seksualnog nasilja imaju osobe s invaliditetom, trudnice i žene koje su odlučile napustiti intimnu vezu. Glavne sastavnice ovog oblika nasilja su: zastrašivanje, kontrola i ponižavanje (Mamula, M. Ženska soba).
World Health Organization (WHO) piše da je skoro jedna trećina žena (30%) u intimnim vezama bila žrtvom fizičkog i/ili seksualnog nasilja od strane intimnog partnera.
Čvrsta je poveznica između fizičkog nasilja i seksualnog nasilja. Počinitelji često prakticiraju fizičko i seksualno nasilje. Zbog ove poveznice, povećan je rizik od femicida (rodno uvjetovano ubojstvo žena) (Mamula, M. Ženska soba).
Na svjetskoj razini, oko 38% svih ubojstava žena su počinjena od strane intimnog partnera (WHO).
Više od polovine žena seksualno nasilje od strane intimnog partnera trpi više puta kroz dulji vremenski period. Posljedice seksualnog nasilja su višestruke. Odnose se na tegobe psihofizičkog zdravlja. Kod žrtava ovog oblika nasilja je dvostruko veći rizik za pojavu depresije i raznih ovisničkih ponašanja. Što se tiče tjelesnog zdravlja, 1.5 % žena ima rizik od različitih spolno prenosivih bolesti, među njima prednjače virus HIV, sifilis i gonoreja (WHO)
Ukoliko ste se našli u ulozi žrtve ili svjedoka kaznenih ili prekršajnih djela besplatno i anonimno u udrugu DEŠU Dubrovnik, na telefonski broj: 020 311 625, e- mailom info@desa-dubrovnik.hr ili osobnim dolaskom na adresu Frana Supila, svakim radnim danom od ponedjeljka do petka, od 08h – 16h. te srijedom od 08- 18h.
Tu smo za vas. Pružit ćemo vam potrebnu emocionalnu podršku, objasnit ćemo vam vaša prava i kako ih ostvariti te ćemo vam biti podrška kroz čitav sudski postupak.
Tekst pripremila:
volonterka DEŠE – Ana Žerovnik Vidak