Okrugli stol povodom EU projekta u Splitu

Drugi po redu okrugli stol na temu “Kvaliteta života i zapošljivosti mladih na dalmatinskim otocima” održao se 07.11.2014. u Splitu. Okrugli stol na ovu temu jedan je u nizu projektnih aktivnosti koje se provode kroz projekt „Promicanje zapošljivosti mlade populacije na geografski izoliranim otocima“. Nakon pozdravne riječi predstavnice udruge Svima sa otoka Visa Ane Perić, gospodin Renato Jerončić iz HZZ područni ured Split, okupljenima je predstavio trenutno statističko stanje na tržištu rada u Splitsko dalmatinskoj županiji. Kao i na krajnjem jugu što se tiče zapošljivosti mladih pretežito je riječ o sezonskom zapošljavanju, nažalost takva vrst zaposlenosti dovodi do nemogućnosti osmišljavanja neke sigurnije budućnosti ali i stvaranja dugotrajnog nezadovoljstva životom na otoku, potvrda tomu podaci su dobiveni anketom koja se provela na 16 dalmatinskih naseljenih otoka u 4 županije. Veliki interes za ovu temu pokazali su brojni sudionici, koji su usprkos jakom jugu stigli s Visa, Brača, Hvara i Korčule te su s punim pravom postavili pitanje “a da di su županijske institucije?” Osim brojnih mladih i udruga sa navedenih otoka, na okruglom stolu sudjelovali su i predstavnici Lag Škoji, brojni studenti iz Splita, Predstavnici Centra za socijalnu skrb sa Brača i Visa, splitski mediji te razne udruge iz Grada Splita.

Otoci su dio Hrvatske i Splitsko dalmatinske županije ne samo ljeti u turističkoj sezoni kad se pune proračuni, već i kad se to vama ne isplati – poručili su mladi na okruglom stolu. Upravo ovakva sustavna politika nebrige o mladima na otocima dovodi do sigurne depopulacije. Osim toga raspravljalo se o potrebi za decentralizacijom otoka, o potrebi za prepitivanjem restriktivnih okolišnih politika, kako bi se njihov cilj izbalansirao na način da u centru zanimanja bude čovjek koji živi na otoku, a ne da se okolišnom politikom ugrožava njegov opstanak na samom otoku.

Prilikom rasprave o načinima upravljanja na otocima, mladi su izrazili veliko nezadovoljstvo načinom upravljanja npr. kada se donose strategije razvoja pojedinih otočnih zajednica ako se i donosu u većini slučajeva izostavlja se u javne rasprave uključiti javnost tj. stanovnici tih otočnih zajednica, već im se gotova prezentira. Te se postavlja pitanje za koga se radila ta strategija i tko ju je izradio? Osim toga veliki je problem nedostatak cjeloživotnog obrazovanja na otocima, te se treba usmjeriti pozornost na inovativne modele obrazovanja s naglaskom na održive energije i umrežavanja sa otočnim europskim zajednicama u korištenju ideja koje su one već primijenile za rješavanje sličnih problema.

Za razvoj i opstanak na otocima koji predstavljaju svojevrsne mikro zajednice sa vrijednim kulturnim i društvenim kapitalom nužno je umrežavanje kako među udrugama tako i među sektorima, poruka sa splitskog okruglog stola je „Upravo zato jer živimo na otocima, ako želimo opstati i očuvati otoke ne smijemo biti otok“