Događanje na temu „Hrvatski sustav ljudskih prava i besplatna pravna pomoć“ organizirala je udruga DEŠA 29.11.2024. godine s ciljem informiranja javnosti o načinima i mogućnostima ostvarenje besplatne pravne pomoći u RH kao i predstavljanja rada Pravne klinike Pravnog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu.
Razlog zašto je DEŠA odabrala ovu temu je u našem dugogodišnjem iskustvu u radu sa ranjivim skupinama iz kojeg smo uvidjeli da mnoštvo građana ne poznaje postojanje ovakve usluge koja im može biti od velike važnosti te ne razumiju način na koji ovaj pravni institut funkcionira i da li postoji mogućnost da ostvari svoje pravo.
Besplatna pravna pomoć je koncept koji već dugo postoji u pravnoj civilizaciji, a u Republici Hrvatskoj uređuje ga Zakon o besplatnoj pravnoj pomoći, Narodne novine br. 143/13, 98/19. Postavljanjem institucionalnog okvira za pružanje besplatne pravne pomoći, tim se zakonom nastoji omogućiti socijalno i ekonomsko ugroženoj kategoriji građana osiguranje stručne i učinkovite pravne pomoći. Više je vrsta pružatelja besplatne pravne pomoći kao i oblika u kojima pravna pomoć može biti pružena, no svrha ovog instituta je jedinstvena: ostvarenje jednakosti pred zakonom, osiguranje djelotvornog ostvarenja pravne zaštite te pristupa sudu i drugim javnopravnim tijelima. Ostvaruje se kao primarna ili sekundarna pravna pomoć. Zakonom o besplatnoj pravnoj pomoći kao pružatelji besplatne pravne pomoći predviđeni su: upravna tijela županija odnosno Grada Zagreba, ovlaštene udruge, pravne klinike i odvjetnici. Prema tom uređenju prva tri pružatelja pružaju primarnu pravnu pomoć, dok odvjetnici pružaju sekundarnu pravnu pomoć.
Na događanju su izlagale dr. sc. Ivana Mijić Vulinović koja se osvrnula na Hrvatski sustav ljudskih prava i besplatnu pravnu pomoć te izv. prof. dr. sc. Mateja Held, izvanredna profesorica na Katedri za upravno pravo na Pravnom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu i voditeljica Pravne klinike Pravnog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu koja je predstavila rad Pravne klinike Pravnog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu.
Nakon izlaganja otvorena je i rasprava te su doneseni zaključci:
- Besplatna pravna pomoć je iznimno značajan institut kojemu je potrebno pridati više važnosti i unaprijediti ga u raznim segmentima posebice bolje informirati građane o njegovom postojanju.
- Građani se teško snalaze u različitim propisima pa često gube prava jer nisu na vrijeme i dovoljno jasno informirani.
- Postoje brojne diskrepancije između normativnog uređenja i prakse.
- Povećanjem sredstava nije dovoljno da se sustav besplatne pravne pomoći poboljša, potrebno je uzeti u obzir i različit geografski položaj županija te sustav prilagoditi potrebama građana.
- Otvorilo se pitanje i zaštite prava stranaca koji se nalaze u našoj državi na privremenom boravku, te je potrebno omogućiti i njihovo informiranje na primjeren način uzimajući u obzir brojne barijere, primjerice, jezične, kulturne itd…
- Potrebno je provoditi sustavnu edukaciju službenika koje pružaju besplatnu pravnu pomoć građanima.
- Potrebno je osigurati mobilne timove koji bi radili udaljenim dijelovima županije, otoci, dolina Neretve.
Dr. sc. Ivana Mijić Vulinović je kroz svoje izlaganje predstavila: pojam, svrhu i značaj besplatne pravne pomoći, domaće i međunarodne pravne izvore kojima se regulira ovaj institut kroz prizmu sustava ljudskih prava i potreba građana na terenu. Posebno se osvrnula na izvješće pučke pravobraniteljice za 2023. godinu koja upozorava da je unatoč određenim pomacima, a koji se odnose na djelomično povećanje njezine dostupnosti kroz rast pruženih usluga, potrebno izdvojiti veća sredstva za osiguranje besplatne pravne pomoći te da su građanima najviše ugrožena najvažnija prava, kao pravo na zdravlje te da se diskriminacija događa u različitim segmentima. Izvješće pučke pravobraniteljice kritizira javne usluge, da je urušena njihova kvaliteta te da dolazi do kršenja različitih prava te da je potrebno poboljšati komunikaciju s građanima, postupke ubrzati i poboljšati međuresornu suradnju. I jedno pitanje koje se redovito proteže kroz različite sustave, i koje potrebno rješavati je pitanje nepovjerenja građana u institucije. Ističe se i siromaštvo kao prepreka za ostvarenje ljudskih prava. Predavačica je istakla i preporuke pučke pravobraniteljice, a koji se odnose na Ministarstvo pravosuđa, uprave i digitalne transformacije da pravovremeno raspisuje natječaje za pružatelje usluga besplatne pravne pomoći te da se financiranje pružatelja primarne pravne pomoći provede u primjerenom roku. Preporuka je da upravni odjeli u županijama organiziraju specijalizirane edukacije za službenike upravnih odjela u županijama koje pružaju primarnu pravnu pomoć o pravnim temama zbog kojih im se građani najčešće obraćaju. Tijela županije koja se bave pružanjem primarne i sekundarnom pravne pomoći su pretrpani različitim zahtjevima, prilagođavaju se potrebama građana kako u Dubrovniku tako i na području cijele Hrvatske. Dubrovačko neretvanska županija je jedna od tri županije u RH koji nemaju ovlaštenu udrugu koja se bavi pružanjem primarne besplatne pravne pomoći.
Zaključeno je da sve ove preporuke pučke pravobraniteljice i sličnih institucija nisu obvezujuće i da često se ne uvažavaju ili uvažavaju djelomično, a proizašle su ciljem da se sustav unaprijedi. Istaknuto je i da se naš pravni okvir, koji određuje pravo na besplatnu primarnu pravnu pomoć, može dodijeliti u bilo kojoj pravnoj stvari. S obzirom na vrstu postupka, sekundarna pravna pomoć iz članka 12. stavka 1. Zakona o besplatnoj pravnoj pomoći može se odobriti u sljedećim postupcima:
a) u svezi sa stvarnim pravima, osim zemljišnoknjižnih postupaka
b) iz radnih odnosa
c) iz obiteljskih odnosa, osim u postupcima sporazumnog razvoda braka u kojima bračni drugovi nemaju maloljetnu zajedničku ili posvojenu djecu ili djecu nad kojom ostvaruju roditeljsku skrb nakon punoljetnosti
d) ovršnim postupcima i postupcima osiguranja kada je riječ o prisilnom ostvarenju ili osiguranju tražbine koja proizlazi iz postupka za koji se prema odredbama ovoga Zakona može odobriti pravna pomoć
e) mirnog rješenja spora
f) iznimno, u svim ostalim upravnim i građanskim sudskim postupcima kada takva potreba proizlazi iz konkretnih životnih okolnosti podnositelja zahtjeva i članova kućanstva, a u skladu s temeljnom svrhom ovoga Zakona.
Dakle, moguće je pružiti pomoć i u radnopravnim postupcima, u obiteljskim predmetima uz navedeno ograničenje, ovršnim postupcima, kod mirnog rješenja spora, a iznimno u svim ostalim upravnim i građanskim sudskim postupcima kada takva potreba proizlazi iz konkretnih životnih okolnosti podnositelja zahtjeva i članova kućanstva. Žrtva kaznenog djela ima prava zajamčena Zakonom o kaznenom postupku, tijekom i nakon kaznenog postupka. Prema čl. 44. st. 1 Zakona o kaznenom postupku dijete kao žrtva kaznenog djela, uz prava koja žrtvi pripadaju sukladno ovom članku i drugim odredbama ovog zakona, i pravo na opunomoćenika na teret proračunskih sredstava. Prema članku 44. st. 4. ovog Zakona žrtva kaznenog djela protiv spolne slobode i žrtva kaznenog djela trgovanja ljudima ima, uz prava koja žrtvi pripadaju sukladno članku 43. ovog Zakona, i pravo: 1) prije ispitivanja razgovarati na savjetnikom na teret proračunskih sredstava, 2) na opunomoćenika na teret proračunskih sredstava.
Izvanredna profesorica na Katedri za upravno pravo na Pravnom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu i voditeljica Pravne klinike Pravnog fakulteta Mateja Held je predstavila rad Pravne klinike Pravnog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu kao primjer dobre prakse koja je razvila brojne projekte i programe u kojima je sve bazirano na volonterskoj bazi, a koja je iznjedrila brojne pozitivne rezultate od 2010. godine kada je osnovana. Pravna klinika je dio kurikuluma 5. godine pravnog studija, i ovlašteni su pružatelji besplatne pravne pomoći, od 2010. pruženo je 21.348 pravnih savjeta i općih pravnih informacija, te u zimskom semestru 2024./2025. u pravnoj klinici volontira 96 studenata + 4 administratorice. Sklopili su 70 sporazuma o suradnji u različitim gradovima, udrugama i institucijama. Među njima ćemo istaći nedavni Sporazum s udrugom DEŠA, te ovo ljeto volontiranje studentice fakulteta.
Posebna pozornost se pridaje kvaliteti pravih savjeta i općih pravnih informacija te sustavu nadzora. Studenti kliničari imaju ogromnu podršku studentskih mentora, akademskih mentora te brojnih vanjski suradnika odvjetnika, sudaca, i dr. koji ih mentoriraju i usmjeravaju kako bi nakon što su pripremili predmet i ustanovili glavne probleme mogli pružiti pravni savjet i opću pravnu informaciju. Studenti Pravnog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu odlaze u gradove diljem Republike Hrvatske u sklopu vanjskih klinika. Trenutno odlaze u 17 gradova te kroz dežurstva , prikupljaju različite predmete koje zatim rješavaju u Pravnoj klinici pod vodstvom svojih mentora. Ideja je da se takav rad kroz suradnju s pravnom klinikom Pravnog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu i DEŠE organizira i u Gradu Dubrovniku.
Svakako je za naglasiti da je Pravni fakultet sklopio Sporazum s DEŠA-om za sva tri klinička oblika nastave koji se odvijaju na Pravnom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu. Stoga, DEŠA, osim s Pravnom klinikom, ima mogućnost surađivati i sa studentima javne uprave uključenima u Upravni kompas te sa studentima socijalnog rada uključenima u HOME, koji svaki u svom djelokrugu imaju znanja i mogućnosti pomagati građanima Dubrovnika.
Također smo proveli anketu, u nastavku možete pročitati rezultate:
https://desa-dubrovnik.hr/storage/analiza-ankete-BPP.pdf