Što je femicid i kako se razvijao njegov pojam?

Ubojstva žena i nasilje nad ženama prisutni su kroz čitavu povijest, no prepoznavanje femicida kao zasebnog društvenog fenomena razvijalo se postupno. Iako se o ubojstvima žena govorilo i ranije, tek se u suvremenoj znanstvenoj i društvenoj literaturi počela isticala njihova povezanost s rodnom nejednakošću i nasiljem nad ženama.

Jedan od najranijih zapisa pojma femicid pojavljuje se 1801. godine u djelu irskog novinara Johna Corryja A Satirical View of London at the Commencement of the Nineteenth Century, u kojem se koristio za označavanje ubojstva žene.

Suvremeno razumijevanje pojma razvila je američka autorica i aktivistkinja Diana E. H. Russell, koja je u djelu Femicide: The Politics of Women Killing iz 1992. godine femicid definirala kao „ubojstvo žene od strane muškarca zato što je žena“. Zajedno s Jill Radford opisala ga je kao jedan od najekstremnijih oblika nasilja nad ženama.

Prema Europskom institutu za ravnopravnost spolova (EIGE), femicid obuhvaća različite oblike rodno uvjetovanih ubojstava žena, uključujući ubojstva u kontekstu obiteljskog nasilja, ubojstva iz časti te namjerna ubojstva žena tijekom ratnih sukoba.

Femicid se stoga ne može promatrati samo kao pojedinačni čin ubojstva, već kao najteži oblik rodno uvjetovanog nasilja koji proizlazi iz društvenih nejednakosti, stereotipa i neravnoteže moći između muškaraca i žena.

Oblici femicida

Femicid se pojavljuje u različitim oblicima, a najčešće obuhvaća:

  • Ubojstva žena koja počine sadašnji ili bivši intimni partneri, često nakon dugotrajnog fizičkog ili psihičkog nasilja.
  • Ubojstva motivirana mržnjom prema ženama, uključujući slučajeve mučenja i okrutnog postupanja.
  • Ubojstva žena i djevojaka u ime takozvane „časti“.
  • Namjerna ubojstva žena tijekom ratnih sukoba zbog njihova spola.
  • Ubojstva povezana s običajima i praksama vezanima uz miraz.
  • Ubojstva motivirana mržnjom prema seksualnoj orijentaciji ili rodnom identitetu.
  • Ubojstva domorodačkih i autohtonih žena, često povezana s višestrukom diskriminacijom.
  • Rodno selektivna ubojstva, uključujući čedomorstva djevojčica.
  • Smrtne ishode povezane sa ženskim genitalnim sakaćenjem.
  • Ubojstva žena optuženih za vještičarenje te ubojstva povezana s trgovinom ljudima i organiziranim kriminalom.

Navedeni oblici pokazuju da femicid nije ograničen samo na ubojstva koja počine intimni partneri, već obuhvaća širi spektar rodno uvjetovanog nasilja.

Femicid u Hrvatskoj – statistički pokazatelji i praćenje slučajeva

Prije zakonskog prepoznavanja femicida kao posebnog kaznenog djela, njegovo evidentiranje i statističko praćenje predstavljali su značajan izazov. Podatke o ubojstvima žena i nasilju nad ženama prikupljaju i analiziraju institucije poput Pravobraniteljice za ravnopravnost spolova, Ministarstva unutarnjih poslova, Ministarstva pravosuđa i Državnog zavoda za statistiku.

Važnu ulogu ima i inicijativa Femicide Watch, pokrenuta 2017. godine s ciljem praćenja i analize ubojstava žena koja mogu imati obilježja femicida. Njezino djelovanje doprinosi boljoj vidljivosti problema i razumijevanju okolnosti u kojima dolazi do ubojstava žena.

Prema podacima za 2017. godinu, u Hrvatskoj je ubijeno 15 žena, od kojih je 60 % usmrtio njihov intimni partner. Podaci inicijative Femicide Watch pokazuju da je u razdoblju od 2016. do 2020. godine u Hrvatskoj ubijeno 77 žena, od čega je zabilježeno 39 ubojstava i 38 teških ubojstava. Ti slučajevi činili su 44 % od ukupno 175 evidentiranih ubojstava u tom razdoblju.

Statistički podaci ukazuju na ozbiljnost problema, osobito zbog činjenice da su počinitelji u velikom broju slučajeva osobe iz neposrednog životnog okruženja žrtava, najčešće sadašnji ili bivši intimni partneri i članovi obitelji.

Uvođenje femicida u hrvatski Kazneni zakon

Jedan od najvažnijih koraka u prepoznavanju femicida u Hrvatskoj dogodio se 2024. godine, kada je izmjenama Kaznenog zakona uvedeno posebno kazneno djelo teškog ubojstva ženske osobe. Time je, uz već postojeće zakonsko uređenje kaznenog djela teškog ubojstva, prvi put posebno istaknuta rodno uvjetovana dimenzija ubojstva žene.  

Prije tih izmjena ubojstva žena procesuirala su se prema općim odredbama o ubojstvu i teškom ubojstvu, bez posebnog zakonskog naziva koji bi istaknuo njihovu rodnu dimenziju. Člankom 110. Kaznenog zakona uređeno je kazneno djelo ubojstva, dok članak 111. propisuje teže oblike ubojstva. Izmjenama iz 2023. godine u članak 111. uvedeno je i teško ubojstvo ženske osobe, odnosno femicid.

Ova zakonska promjena rezultat je dugogodišnjeg djelovanja feminističkih organizacija, aktivistica i organizacija civilnog društva koje su upozoravale na nedostatke sustava zaštite žena. Posebno važnu ulogu u podizanju javne svijesti imala je udruga Domine iz Splita.

Javnu raspravu o femicidu dodatno je potaknuo slučaj iz 2021. godine, kada je muškarac u Splitu usmrtio svoju bivšu partnericu na njezinu radnom mjestu. Taj je događaj ponovno otvorio pitanje učinkovitosti institucionalne zaštite žena i odgovornosti sustava u sprječavanju nasilja.

Kao odgovor na počinjeno nasilje, udruga Domine organizirala je javnu akciju postavljanjem transparenta s porukom „Nijedna žrtva više, nijedna žena manje“. Godinu dana kasnije održan je prosvjed pod istim sloganom, istodobno u 11 hrvatskih gradova.

Tijekom javnog zagovaranja organizacije civilnog društva zahtijevale su donošenje nacionalne strategije za suzbijanje nasilja nad ženama, učinkovitije sankcioniranje obiteljskog nasilja te uvođenje femicida kao zasebnog kaznenopravnog pojma.

Važan doprinos raspravi dalo je i izvješće GREVIO-a iz 2023. godine, koje je analiziralo provedbu Istanbulske konvencije u Hrvatskoj. Posebno se naglašavala potreba da se femicid ne promatra samo kao ubojstvo žene, već da se uzmu u obzir rodno uvjetovani motivi i okolnosti zločina.

Nakon dugogodišnjeg javnog zagovaranja i rasprava, izmjene Kaznenog zakona usvojene su 2023. godine. Time je Hrvatska napravila važan zakonodavni korak u prepoznavanju i sankcioniranju rodno uvjetovanih ubojstava žena.

Zakonsko prepoznavanje femicida kao korak prema sigurnijem društvu

Uvođenje femicida u Kazneni zakon predstavlja važan korak u borbi protiv nasilja nad ženama. Njime se prepoznaje specifičnost rodno uvjetovanih ubojstava i šalje jasna poruka da takvo nasilje zahtijeva odgovornost cijelog društva i učinkovit odgovor institucija.

Ipak, zakonske izmjene same po sebi nisu dovoljne za sprječavanje femicida. Potrebno je kontinuirano raditi na prevenciji nasilja, pravodobnom prepoznavanju znakova ugroženosti, zaštiti žrtava i edukaciji javnosti.

Uvođenje femicida u hrvatsko zakonodavstvo pokazuje važnost građanskog aktivizma i djelovanja organizacija civilnog društva u borbi za ravnopravnost i sigurnost žena. Prepoznavanje femicida u zakonu važan je korak, ali stvarna promjena zahtijeva društvo koje ne tolerira nasilje, institucije koje pravodobno reagiraju i sustav koji svakoj ženi jamči pravo na život bez straha.