Kaznena prijava je obavijest državnom odvjetniku o postojanju osnovane sumnje da
je određena osoba počinila u zakonu propisano kazneno djelo.
Prijavu može podnijeti svaka osoba jer je u interesu države otkriti počinitelje kaznenih
djela za koja se progon poduzima po službenoj dužnosti. Prema tome, svaka pravna i fizička
osoba koja ima ozbiljna i određena saznanja o kaznenom djelu i počinitelju može o tome
izvijestiti policiju, odnosno podnijeti na zapisnik prijavu u državnom odvjetništvu ili policiji.
Kaznena prijava se može podnijeti i anonimno. Podnositelj prijave ostaje nepoznat
(tj. anoniman). Ovakav način prijave predstavlja prednost za onoga tko ne želi isticati svoj
identitet, tj. želi da njegov identitet ostane tajan. U drugom smislu ovakav način prijave
predstavlja i teret zato što je nadležni državni odvjetnik obavezan postupati po njoj tek ako
iz podataka koji su u njoj navedeni proizlazi da postoji veliki stupanj vjerojatnosti (osnovana
sumnja) da je počinjeno kazneno djelo protiv kojeg je prijava podnesena. (Pravna klinika
Pravnog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu)
Iako Zakon o kaznenom postupku ne određuje pojam kaznene prijave niti njezin
sadržaj, naglašavamo kako kaznena prijava nije obična obavijest o nekom događaju, ona
ima formalan učinak jer je državni odvjetnik dužan po njoj postupati i utvrditi je li prijava
osnovana, a u slučaju odbačaja prijave o tome izvijestiti osobu oštećenu kaznenim djelom.
Kaznena prijava se podnosi kada pravna ili fizička osoba ima određena saznanja o
počinitelju kaznenog djela i/ili kaznenom djelu, odnosno kada je oštećena počinjenim
kaznenim djelom.
Uobičajena forma i sadržaj kaznene prijave
- Zakon o kaznenom postupku ne propisuje formu kaznene prijave, ali da bi državni
odvjetnik mogao postupati, prijava protiv poznate osobe trebala bi sadržavati: - Ime i prezime počinitelja i adresu, i ako raspolažemo tim podacima, navesti
godine starosti počinitelja, imena roditelja, zanimanje i druge podatke na
temelju kojih je lakše odrediti o kojoj se osobi radi. - Što detaljnije opisati događaj (jasni opis) i obavezno navesti mjesto i vrijeme
počinjenja kao i druge okolnosti koje mogu pomoći policiji i državnom odvjetništvu
u daljnjem radu. - Naziv i zakonski članak određenog kaznenog djela iz Kaznenog zakona možemo
navesti, ali to nije nužno. Naime, državnog odvjetnika ne veže kvalifikacija
navedena u kaznenoj prijavi budući da on odlučuje o kojem se kaznenom djelu
radi na temelju utvrđenih podataka i činjenica. - Nužno je navesti na osnovu kojih dokaza i činjenica proizlazi da je prijava
osnovana: a )imena osoba koje imaju saznanja o počinjenom kaznenom djelu,
naravno ako raspolažemo tim podacima, b) treba priložiti sve dokaze kojima raspolažemo, pismena koja mogu
pomoći državnom odvjetniku i policiji u provođenju izvida. - Ime i prezime oštećene osobe i njegova adresa.
- Podatke o podnositelju kaznene prijave (ime i prezime adresa). Ako je kaznenu
prijavu podnijela određena osoba, državni odvjetnik mora tu prijavu riješiti
uz obavijest oštećenoj osobi. Napominjemo kako državni odvjetnik i policija
postupaju i na osnovu anonimne prijave.
DORH donosi i obavijest o prijemu stranke u svezi prijave kaznenog djela ili druge
radnje koja u državništvo odvjetništvo dolazi nepozvana. Navodi da stranke, njihovi
opunomoćenici i druge osobe koje dolaze nepozvane u državno odvjetništvo, radi podnošenja
kaznene prijave, uvida u spise, traženja mišljenja o pravnoj valjanosti ugovora, obavijesti
i sl., primaju se u vrijeme određeno godišnjim rasporedom poslova.
Vrijeme određeno za primanje stranaka objavit će se na vidljivom mjestu pri ulazu u
službenu zgradu odnosno radni prostor, u rasporedu prostorija i na drugi pogodan način.
Stranke koje dolaze u državno odvjetništvo zbog podnošenja kaznene prijave ili drugog
podneska na zapisnik, te radi uvida u spise ili iz drugih razloga prima državni odvjetnik,
zamjenik državnog odvjetnika ili savjetnik.
Iznimno, državni odvjetnik, zamjenik ili savjetnik prima nenajavljene stranke u
uredovno vrijeme kad ocijeni da je nužno potrebno stranku odmah primiti. Ukoliko se
stranka ne može zbog spriječenosti drugim poslovima odmah primiti, na njezino traženje
obavijestit će se kada može biti primljena. Obavijest daje državni odvjetnik, zamjenik ili
savjetnik koji je zadužen spisom ili po njihovom ovlaštenju upisničar ili službenik u uredu
državnog odvjetnika
Na stranici DORH – a pogledajte i primjer kaznene prijave, kao i upute o anonimnom
prijavljivanju kaznenog djela i informacije o lažnim prijavama.
Kada prijavljujete kazneno djelo u policiji ili državnom odvjetništvu, njihovi djelatnici
će vas upoznati s pravima koje možete ostvarivati kao žrtva kaznenog djela. Također,
predat će Vam dokument s kontaktima svih institucija i organizacija civilnog društva
na teritoriju RH, a koji pružaju podršku žrtvama i svjedocima kaznenih djela