Nitko nije spreman postati žrtvom kaznenog ili prekršajnog djela. Štoviše, profesionalno
iskustvo nam često pokazuje da su ljudi rijetko informirani o pravima, ulogama, postupcima
i podršci prije nego postanu žrtve i/ili svjedoci kaznenih ili prekršajnih djela.
Preplavljenost emocijama i osjećajima nemoći još pojačavaju tu nepripremljenost
naših korisnika na sve to što nosi kazneni postupak ili prekršajni postupak nasilja u obitelji.
Uloge osobe u kaznenom ili prekršajnom postupku:
Žrtva kaznenog djela: Osoba koja je pretrpjela kazneno djelo opisano Kaznenim
zakonom.
Žrtva kaznenog djela može pretrpjeti fizičke i psihološke posljedice, imovinsku
štetu i dr. Primjerice, žrtva kaznenog djela nasilja u obitelji može imati fizičke povrede,
ali i trpjeti psihološke posljedice kaznenog djela. Te psihološke posljedice mogu biti:
izraziti strah, noćne more, iznova proživljavanje događaja, depresivna stanja, izostanak
emocionalne reakcije i dr. te Imovinsku štetu.
Postoje neposredna i posredna žrtva kaznenog
ili prekršajnog djela. Neposredna žrtva je primjerice žrtva ubojstva, dok je posredna žrtva
npr. Bračni drug i djeca žrtve.
Žrtvom kaznenog djela smatraju se i bračni i izvanbračni drug, životni partner ili
neformalni životni partner te potomak, a ako njih nema, predak, brat i sestra one osobe
čija je smrt izravno prouzročena kaznenim djelom te osoba koju je ona na temelju zakona bila dužna uzdržavati.
Nasilje možete prijaviti policiji, državnom odvjetništvu ili Hrvatskom zavodu za socijalni
rad. Svatko tko ima saznanja o određenom nasilju ima dužnost prijaviti to nasilje nadležnim
institucijama.