Koliko je vjerojatno da nikad niste čuli za izraz “žene su s Venere, a muškarci s Marsa?” Sama simbolika ovog izraza iza sebe krije duboko usađene društvene stavove o razlikama između muškarca i žene u današnjem svijetu. Implicirajući da su muškarac i žena toliko različiti da kao da uopće ne pripadaju istoj vrsti, ovaj izraz osvjetljava činjenicu kako su rodni stereotipi zapravo duboko urezani u našu svakidašnju percepciju muškarca i žene. Naravno, neoporecivo je da se rodovi međusobno razlikuju, no pitanje je u kojoj mjeri te razlike zapravo opisuju muškarca i ženu onakvima kakvi jesu, a u kojoj mjeri te razlike proizlaze iz našeg načina mišljenja kontaminiranog rodnom stereotipizacijom?
Stereotipi odražavaju opća očekivanja o pripadnicima pojedinih društvenih skupina. Iako se granice roda u svakodnevnom životu “savijaju” i “iskrivljuju”, rod se idalje smatra binarnom kategorijom u kojoj postavljamo sve karakteristike jednog spola u kontrast drugom. To pridonosi stvaranju i postojanju rodnih stereotipa kakve danas poznajemo te dodatno ojačava već društveno afirmiranu percepciju razlika između muškaraca i žena. Premda će ljudi danas, ukoliko upitani, reći da nisu pobornici istih, možda neće biti ni svjesni koliko se zapravo njihova privatna uvjerenja idalje oslanjaju na stereotipne asocijacije. Dok ćemo uz muškarca vezati asertivnost ili pak agresivnost, uz ženu ćemo vezati toplinu i brigu za druge. Uz muškarca ćemo vezati rizik, dok ćemo uz ženu vezati opreznost. Osim osobina, muškarce i žene se također dijeli po radnoj ulozi, a od žene se također očekuje da preuzme puno veću ulogu u kućanstvu nego muškarac, bez obzira na njihov status zaposlenja.
Rodno stereotipiziranje je toliko ustaljeno u društvu da smo na njega i oslijepili. Gubljenje svijesti o takvoj pojavi je potencijalno jako problematično, jer gubimo svijest o promjenama koje se tiču nas samih. Uzmimo primjer medija i medijske objektivizacije žene. Na svakodnevnoj TV reklami svaki gledatelj ima priliku vidjeti ženu koja očajnički pokušava otkloniti mrlju iz kuhinje/ kupaonice ili pak izabrati parfem koji će je učiniti privlačnijom muškarcu. U istoj toj reklami muškarac je prikazan kako odmara na kauču ili se vraća kući s nekog karakteristično “muškog” posla. Osvrtom na filmsku industriju, da se primijetiti kako će radna uloga žene u jednom prosječnom filmu biti odveć feminina, nešto poput tajnice ili medicinske sestre. Ukoliko je kojim slučajem žena ta koja se našla u “maskulinoj” ulozi detektivke ili npr. policajcke, to obično biva “kompenzirano” naglašavanjem nekog aspekta njene figure, poput npr. dekoltea. Finalno o objektivizaciji žene u medijima, zanimljivo je naglasiti i pojavu ”face-isma” – istraživanja pokazuju na tipičnoj fotografiji muškarca pronalazivoj u časopisu njegova glava zauzima oko 2/3 fotografije, dok glava žene zauzima čak manje od polovine. Naravno, krivo je misliti i navoditi kako je jedino žena ta koja je objektivizirana i kojoj škode rodni stereotipi jer u svijetu današnjice mnogi stereotipi oštećuju i muškarca, no idalje je činjenica da društvo idalje živi posljedice prošlog “muškog svijeta”, u kojem je percepcija žene nažalost još uvijek puno više iskrivljena.
Kada su rodni stereotipi korisni, a kada ne? Mogu li uopće biti korisni? Na neki način mogu biti od pomoći kada trebamo brzo procijeniti vjerojatnost ponašanja neke nepoznate osobe ili kada pokušavamo razumjeti kako se velike grupe pojedinaca međusobno razlikuju. S druge pak strane, takvim radnjama dovodimo sebe u opasnost krive procjene nečijeg potencijala ili osobnosti. Problem rodnih stereotipa je upravo preuveličavanje implikacija spolne kategorizacije ljudi do granica apsolutnog postulata, čime zapravo previše pojednostavljuju i iskrivljuju stvarnost, a pritom negiraju posebnost svakog čovjeka u njegovim osobinama, manama i vrlinama. Zaključno, nemojmo dopustiti društvenim obrascima da svedu kako žensko, tako i muško postojanje u primitivne društvene okvire. Počnimo od sebe, sa svakodnevnim naporima da čovjeku nasuprot nas damo priliku da nam pokaže tko je bez unaprijed skovanih predrasuda.
Sukladno sa svime napisanim, ako ste na bilo kakav način žrtva rodno uvjetovanog nasilja, ili nasilja uopće, to ni po što nije nešto što ste obvezani trpiti samo zato što ste žena, odnosno muškarac. Stoga, ukoliko vam je potrebna pravna i psihološka pomoć, emocionalna podrška prilikom prolaženja postupka prijave nasilja, sudskog postupka i/ili bilo koje druge usluge iz naše nadležnosti, obratite se nama na telefonski broj: 020 311 625, e – mailom info@desa-dubrovnik. hr ili osobnim dolaskom na adresu Frana Supila 8.
Tekst napisala: Leona Kristić, volonterka DEŠE
Literatura:
- Ellemers, N. (2018). Gender stereotypes. Annual review of Psychology, 69,275–298. https://doi.org/10.1146/annurev-psych-122216-011719
- Lubina, T. i Brkić Klimpak, I. (2014). RODNI STEREOTIPI: OBJEKTIVIZACIJA ŽENSKOG LIKA U MEDIJIMA. Pravni vjesnik, 30 (2), 231-232. Preuzeto s https://hrcak.srce.hr/130938