U sklopu projekta „SUSTINEO – Suradnjom, sudjelovanjem, istraživanjem i edukacijom za održivost“ održan je prvi blok edukacije Škole za održivi razvoj 2021. u Napretkovom kulturnom centru u Zagrebu 31. ožujka i 1. travnja 2021. godine. 25 sudionika predstavnika partnera na projektu upoznalo se s načelima i globalnim ciljevima održivog razvoja te rješenjima za održivu budućnost u odnosu na klimatske promjene.
Prvoga dana u uvodnom dijelu edukacije Elizabet Gašparov iz ODRAZ-a je predstavila projekt Sustineo te objasnila koja je njegova svrha, njegovi ciljevi i koje aktivnosti će se provoditi unutar projekta.
Nakon toga, direktorica ODRAZ-a Lidija Pavić-Rogošić je održala prezentaciju o konceptu i načelima održivog razvoja te globalnim ciljevima održivog razvoja.
Nakon teorijskog dijela, uslijedio je rad u grupama. Sudionici podijeljeni u tri grupe, dobili su zadatak pojasniti ulogu pojedinog sektora (javnog, civilnog ili poslovnog) u održivom razvoju lokalne zajednice, a u preostale dvije grupe trebali su izabrati tri cilja održivog razvoja najvažnija za Hrvatsku.
Grupa koja je pojašnjavala ulogu civilnog sektora istaknula je zagovaranje aktivnog uključivanja građana u donošenje odluka na lokalnoj razini poticanjem participativnosti, važnost edukacije o održivom razvoju te upoznavanje s aktivnostima i primjerima dobre prakse, dok je grupa za ulogu javnog sektora smatrala kako transparentno informiranje javnosti putem edukacija i odgovarajuće infrastrukture pridonosi uključivanju u održivi razvoj. Grupa za poslovni sektor ističe društveno odgovorno poslovanje i iskorištavanje resursa lokalne zajednice u poslovanju te lokalnu zelenu nabavu kao osnovu u promjeni razmišljanja i zaštiti okoliša te održivom razvoju.
Od istaknutih ciljeva održivog razvoja najvažnijim se smatra cilj 4. kvalitetno obrazovanje zbog ranog uključivanja i poticanja djece na razumijevanje i odgovarajuće aktivnosti za održivi razvoj jer „djeca su budućnost“. Isto tako ističe se cilj 8. dostojanstven rad i ekonomski rast kao premosnica neravnopravnosti pri zapošljavanju, dok se razvoj privatnog poduzetništva i gospodarski rast smatraju pozitivnim trendovima. Cilj. 10. smanjenje nejednakosti istaknut je zbog potrebe decentralizacije u Hrvatskoj i smanjene dostupnosti pojedinih usluga i funkcija dijelu građana, međutim pozitivan trend očituje se u ruralnom razvoju i provođenju edukacija te podizanju svijesti o potrebi jednakosti. Ciljevi 16. mir, pravda i snažne institucije te 17. partnerstvom do ciljeva sudionici smatraju povezanima i važnima kao preduvjet za ostvarivanje ostalih ciljeva.
O primjeru dobre prakse sudionicima je ispričala Sanela Mikulčić iz KLIK energetske zadruge iz Križevaca. Energetska tranzicija grada prema klimatski neutralnom u Gradu Križevcima ostvaruje se, između ostaloga, uključivanjem građana. Poticanjem suradnje te pružanjem pomoći u projektnim prijavama, energetskim savjetovanjem i poticanjem mjera energetske učinkovitosti te korištenja obnovljivih izvora energije potiče se energetska transformacija i klimatska otpornost grada uz pomoć KLIK-a. Također, građani imaju priliku sudjelovati u brojnim inicijativama kao što su Living Streets ili Čistim šumu, čistim um.
Drugi dan započeo je u sličnom tonu kratkom prezentacijom o klimatskim promjenama i rješenjima za održivu budućnost koju je održao Marko Stančec iz ODRAZ-a nakon čega je uslijedio rad u grupama. Uz pomoć EN-ROADS Climate Simulatora, grupe su imale priliku razraditi scenarije djelovanja u području klime ovisno o tome jesu li zastupali čistu tehnologiju, konvencionalnu energiju, borce za klimatsku pravdu ili razvijene zemlje.
Grupa koja je zastupala čistu tehnologiju predstavljala je ulagače u čistu tehnologiju te znanstvenike i stručnjake u razvijenim industrijama koje zastupaju čistu tehnologiju. Visokim oporezivanjem neobnovljivih izvora energije, a poticanjem i sufinanciranjem obnovljivih te New-zero carbon tehnologije, zatim elektrifikacijom i energetskom učinkovitošću prometa, industrije i graditeljstva grupa je postigla scenarij porasta temperature do +1,7 °C do 2100. godine uz korištenje iste količine energije. Naglasak je stavljen i na ublažavanje deforestacije kao i na razvoj novih tehnologija.
Predstavljajući konvencionalnu energiju, druga grupa istaknula je uvriježenost zastupanih izvora energije u svakodnevni život te ulaganja infrastrukturu i obrazovanje. Iako grupa scenarijem nije postigla značajno ublažavanje porasta temperature do 2100. godine, istaknuli su kako zastupaju pošumljavanje i smanjenje deforestacije kao i razvoj tehnologije za prikupljanje i skladištenje ugljika.
Borci za klimatske promjene svojim su scenarijem ograničili zagrijavanje na +1,6 °C u promatranom razdoblju. Scenarij je, slično kao i u prvoj grupi, predviđao oporezivanje fosilnih izvora energije i blago povećanje cijene ugljika istovremeno snažno potičući korištenje obnovljivih izvora energije. Naglasak su također stavili na smanjenje deforestacije i snažno, ali plansko pošumljavanje, kao i na smanjenje ugljičnog otiska uz napomenu o potrebi edukacija i osvješćivanja na osobnoj razini te promjenama koje je potrebno poticati na razini pojedinaca.
Zastupajući razvijene zemlje, četvrta grupa iznijela je važnost ulaganja u R&D, održivo stočarstvo, te razvoj programa i financijske podrške nerazvijenim zemljama uz uspostavu odgovarajućih zakonskih okvira. Smanjenjem deforestacije i povećanjem korištenja obnovljivih izvora energije te povećanjem energetske efikasnosti prometa, industrije i gradnje, grupa je postigla ublažavanje porasta temperature do kraja aktualnog stoljeća.
Nakon rasprave, zaključeno je kako zajedničkim i promptnim djelovanjem svih spomenutih dionika treba pristupiti rješavanju klimatske krize i njezinom ublažavanju počevši od pojedinaca koji mogu biti primjer jedni drugima čineći i mali korak u borbi za održivu budućnost.
Sljedeći blok edukacija planira se održati u Osječko-baranjskoj županiji, točnije u Zlatnoj Gredi 6. i 7. svibnja 2021. godine.